STALAĆKA KLISURA I MOJSINJSKE PLANINE – NOVO ZAŠTIĆENO PODRUČJE NA VIDIKU

478

Ćićevac, Beograd – Skupština opštine Ćićevac je u ponedeljak, 27. februara 2023. godine pokrenula proceduru za proglašenje Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina za zaštićeno područje, zbog njihovih izuzetnih prirodnih, kulturnih i društvenih odlika. Ova odluka dolazi kao reakcija na peticiju 1.800 građana opštine Ćićevac i organizacija Polekol i WWF Adria, koje su predvodile inicijativu za zaštitu ovog područja.

Da ova odluka nije utemeljena samo u želji lokalnog stanovništva svedoči “Studija zaštite Predela izuzetnih odlika Mojsinjske planine i Stalaćke klisure Južne Morave” koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije još 2013. godine.

“Pokretanje procedure za zaštitu je ogroman i značajan korak na putu očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava ovog područja. Iako se na ovu odluku čekala skoro čitavu deceniju, na nju gledamo kao na snažan impuls ubrzavanju zaštite kako bi se izgubljeno vreme nadoknadilo, a priroda zaštitila”, rekao je Strahinja Macić, iz Organizacije za političku ekologiju Polekol.

Zaštita Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina prilika je za održivi razvoj opštine Ćićevac, jer će omogućiti i rast važnih grana zelene ekonomije kao što je održivi turizam.

Zaštićena područja ključna su za očuvanje biodiverziteta, ali i lokalni razvoj, očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa. Prostor Mojsinjskih planina ima specifičnu geološku građu i kao takav je jedan od najstarijih prostora na području Srbije koji obiluje kulturnim nasleđem iz antičkog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda. Stalaćka klisura, sa dužinom od 24 kilometra i dubinom od 300 metara, predstavlja jedinstven geološki predeo.

„Ova inicijativa ide u susret globalnim ciljevima da se zaustavi i preokrene gubitak prirode do 2030. godine, a Srbija daje svoj doprinos u naporima da najmanje 30% naše planete bude zaštićeno područje. Naša je misija život u skladu s prirodom, jer ćemo samo tako obezbediti kvalitetan život našem potomstvu, ali i svim drugim živim bićima“, rekla je Aleksandra Ugarković iz WWF Adrije.

Stručnjaci i udruženja građana iz 11 zemalja nedavno su pokrenuli inicijativu za proširenje Emerald ekološke mreže. Južna Morava predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja i kao takva našla se na listi 29 reka Srbije prioritetnih za uključivanje u ovu mrežu.

Republika Srbija sa tek 8% svoje površine pod zaštitom pokazuje jedan trom i nedovoljan napredak u ovoj oblasti koji ne zaostaje samo za standardima zamalja članica Evropske unije već i za zemljama u regionu. Zato Organizacija za političku ekologiju Polekol pozdravlja odluku Skupštine opštine Ćićevac i poziva državne institucije na progresivniji pristup zaštiti prirode.

Foto: Makao Travel

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here