DOBAR POGLED ŽELI VAM VAŠ LORIST TIM.
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije

 
Napredna pretraga

161393 poruka u 7277 tema- 6986 članova - Poslednji član: nikola025

Децембар 06, 2019, 06:53:05
Novi SadBeogradNišValjevoPrištinaBanja LukaPodgorica
Stranice: [1]   Idi dole
Štampaj
Autor Tema: Obavezno pogledati !  (Pročitano 26222 puta)
von Maksimilian
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 608


Sve teče sve se menja...


« poslato: Јул 07, 2009, 10:50:35 »

Jako zanimljiv tekst sa foruma Lovac.info koji zbog aktuelnog sadržaja ne treba uskratiti i našoj lovačkoj populaciji. Link je http://forum.lovac.info/index.php?topic=2713.msg98935#msg98935
Tekst prenet u orginalu sa posta :

Za ovaj rad korišteni su rezultati istraživanja prikupljeni tijekom izrade diplomskog rada Siniše Tomića, dr. vet. med. Diplomski rad izrađen je na Zavodu za biologiju, patologiju i uzgoj divljači Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a veći dio terenskih istraživanja obavljen je u lovno-nastavnom poligonu "Črnovšćak".

MESO    Vol. X (2008) studeni - prosinac br. 6

Uz dozvolu autora prenosim dio rada (nešto drugačiji zaključak):


RASPRAVA

Na osnovu polučenih rezultata može se reći da istraživani kalibri pokazuju slične tendencije koje su opisali i ostali autori koji su provjeravali balističke osobine zrna pušaka risanica (Jakelić, 2001; Lešković, 2006).
Osnovne metode lova na divlje svinje mogu se podijeliti u dvije velike skupine, a to su:

1.   Lov divljih svinja ''u mirovanju'' (doček, šuljanje, lov sa čeke)
2.   Lov divljih svinja ''u pokretu'' (prigon, pogon, skupni lov)

Poštivajući osnovna načela lovačke etike koja zahtijevaju da se divljač što prije usmrti (tzv. ''pad u vatri'') svaki lovac mora imati na umu važnost preciznog pogotka, koja će osim o umješnosti i preciznosti lovca u mnogome ovisiti i o izboru kalibra te konstrukciji samog zrna.

Pri pucanju na divlje svinje ''u mirovanju'', obično s visoke čeke ili prikradanjem lovac je u mogućnosti dobro osmotriti životinju te pričekati da se divlja svinja postavi u najpovoljniji položaj za upućivanje hica, a to je svakako bočni položaj prema lovcu koji onda cilja ''pod plećku''. Cilj svakog lovca je da preciznim pogotkom ošteti vitalne organe divljači (srce, pluća, velike krvne žile), te da prolaskom zrna kroz veće mišiće izazove hidrodinamski efekt koji će dovesti do ''pada u vatri'', odnosno do trenutačnog usmrćivanja pogođene divlje svinje. Moguće je da dobro pogođena divljač pobjegne s mjesta nastrijela, no u slučaju preciznog pogotka taj bijeg biti će kratak, tako da se pogođena divljač pronalazi najčešće u krugu od 50 do 100 m od mjesta pogotka.

Pri ovakvom načinu lova na divlje svinje najprikladniji izbor oružja svakako je lovački karabin s valjkastim zatvaračem ili pak jednocijevna prelamača visoke preciznosti, tako da se najčešće upućuje samo jedan hitac. Za lov na divlje svinje ''u mirovanju'' zadovoljavaju kalibri od 7 mm, kao što su 7 x 64, 7 x 65R i 30-06.

Prilikom gađanja na veće daljine preporučljivo je za odstrjel divljih svinja veće biomase koristiti srednje kalibre jer takva zrna imaju položeniju putanju i dovoljno udarne energije za usmrćivanje crne divljači na većoj distanci (to su npr. kalibri 8 x 68, 300 WM i 300 WSM). Slične podatke iznosi i Jakelić (2001) koji navodi da se puške risanice za lov divljih svinja s obzirom na teren na kojem se lovi mogu svrstati u tri osnovne skupine:

•   puške s užli***ljenim cijevima za lov u šumi i gustišima
•   puške s užli***ljenim cijevima za lov na otvorenim površinama
•   puške s užli***ljenim cijevima za lov u gorskim predjelima

Za lov divljih svinja ''u pokretu'' najčešće skupnim metodama lova, s upotrebom goniča svojstveno je da se na divljač u trku puca s malih udaljenosti, što iziskuje da lovačko oružje i kalibar zrna budu prilagođeni načinu lova te da dobro odgovaraju psihofizičkim sposobnostima lovca. Prilikom gađanja u pokretnu metu, u ovom slučaju divljih svinja u trku, vrlo teško je naciljati željeno mjesto (pogodak u vitalne organe) pa se često dogodi tzv. ''loš pogodak'' odnosno divljač biva samo ranjena, nastavlja s trkom i može otići daleko od mjesta nastrijela. U takvim slučajevima prednost imaju dvocijevne kuglare prelamače (tzv. ''expresice'') zbog mogućnosti hitrog ispaljivanja drugog hitca te odstrjela željene crne divljači.

Pri ovakvom načinu lova na divlje svinje treba odabrati najteža zrna čvršće građe jer ona snažno djeluju na divljač te dobro savladavaju prirodne prepreke (grmlje, grane, visoku travu) bez značajnije promjene putanje. Preporučljivi kalibri su 9,3 x 62, 9,3 x 64, 9,3 x 74R, 375H&H, a slično navode i ostali autori (Jakelić, 2001; Lešković, 2006).

Energija zrna koja se prenosi na divljač nije izravan čimbenik smrtonosnog djelovanja. Za usmrćivanje divljači i smrtonosno djelovanje zrna odlučujuće je mjesto pogotka te vrsta ozljede, odnosno izazivanje hidrodinamskog efekta, pa je uobičajeno za veću divljač izabrati veće i stabilnije zrno, koje neće iskazati ''rikošet'' već pri prvom dodiru s prirodnim preprekama. Sličan nalaz navodi i Lešković (2006).

Analizom rezultata ispitivanih kalibara utvrdili smo da zrno kalibra 7x64 uzrokuje jake krvne podljeve u divljih svinja manje biomase, dok je kod snažnijih divljih svinja veće biomase presudan dobar i precizan pogodak u vitalne organe. Zrno  kalibar 7x64, Norma Oryx 10,1 g, Vo 850, Eo 3650 najučinkovitije je na daljinama do 120 metara, pri pucanju na divlje svinje čije tjelesna težina ne prelazi 80 kg. Divlje svinje veće biomase (tjelesne težine preko 100 kg) često pri pogotku nemaju izlazne rane, odlaze s mjesta nastrijela i najčešće nema krvnog traga. Iz vlastitog iskustva mi je poznato da je vepar težak 130 kg pogođen u plećku na daljini od svega dvadesetak metara zrnom kalibra 7x64 pokazao pogodak ubrzanim bijegom te prevalio stotinjak metara prije pada bez jedne kapi krvi.
Zrno kalibra 30-06 ima slično djelovanje kao i zrno kalibra 7x64.

Zrno kalibra 8x68S pokazalo se učinkovito kod svih dobnih kategorija divljih svinja. Ovo zrno srednjeg kalibra i položene putanje ima dovoljno udarne energije za odstrjel divljih svinja veće biomase na većim udaljenostima (jedinke težine preko 100 kg, na koje je pucano s udaljenosti većih od 100 m), te uz pravilan izbor zrna (npr. CDP) i dobro upucanu pušku predstavlja idealan kalibar za lov crne divljači s visoke čeke.

Zrno kalibra 9,3x62 je učinkovito kod svih dobnih i težinskih kategorija divljih svinja, naročito u slučajevima kada se pravilnim izborom zrna prilagodimo uvjetima na terenu (npr. Norma Oryx 18,5 g i RWS TUG 19 g). Ovo nešto teže zrno predstavlja idealan izbor za lov divljih svinja prigonom u šumi i gustišima, jer odlično savladava prirodne prepreke i ne mijenja putanju. Ovaj kalibar na crnu divljač manje biomase ne djeluje pogubno, odnosno ne uzrokuje veća razaranja tkiva s obimnim krvnim podljevima, osim u slučajevima kada su pogođene veće kosti – plećka, rameni zglob, kralježnica i tada uzrokuje izrazito jaki koštani defekt s obimnim oštećenjem tkiva.

U većini slučajeva pogodak s ovim zrnom daje vidljivu izlaznu ranu s obilnijim krvarenjem, te dobro uočljivim krvnim tragom. Zrna većih kalibara pokazala su dobar učinak i na divljim svinjama velike biomase (preko 100 kg težine) jer ovakva zrna velike gramaže i tupih vrhova s kontroliranim razlijeganjem imaju veliku zaustavnu moć, pošto predaju veliku količinu energije koristeći se fizikalnim svojstvom  nestlačivosti tekućine.

ZAKLJUČAK

Pri pucanju na jako robusnu i otpornu divljač kao što je divlja svinja pravi lovac upotrebljava veliki kalibar s teškim zrnom. Za tako tvrdu divljač ne bi se trebali upotrebljavati kalibri ispod 7 mm. Prasad i nazimad past će i od manjeg kalibra ali nitko ne može garantirati da prst neće povući obarač ako kod čekanja osim prasadi i nazimadi nenadano naiđe jak vepar. Jako grlo dobro pogođeno manjim kalibrom, često odlazi kilometrima daleko i nakon duge i bolne borbe sa smrću biva zauvijek izgubljeno najčešće negdje u tuđem lovištu. Najznačajniji kalibri za lov krupne divljači su 7 x 64 (7 x 65 R) sa minimalnom težinom zrna iznad 10g (ABC, KS, Nosler, TIG, TUG), 308, 30-06 sa zrnom najmanje 10g težine te 8x68 S, 300 Winchester Magnum, 9,3 x 64, 9,3 x 74R, 9,3 x 62 i 375 Holland Holland. Ponekad divlja svinja pobjegne dosta daleko iako je pogođena u srce, pa se tek onda nenadano sruši. Slična pojava poznata je i kod jelenske i srneće divljači. Zbog toga je iznimno važno da se puca promišljeno i sigurno, a vrsta lovačkog oružja i municije pri tome ima presudnu važnost. U slučajevima dvoumljenja treba polaziti od toga da je bolje izgubiti na vrijednosti mesa zbog jačih povreda od zrna jakog kalibra, nego izgubiti čitavu životinju.


SAŽETAK

U ovom diplomskom radu obrađene su strijelne rane i njihove razlike u odnosu na četiri različita kalibra pušaka risanica. Obrada rana odnosi se na prostrijelne ozljede koje su nastale odstrjelom divljih svinja, s obzirom da je riječ o divljači koja se najviše lovi na našim prostorima. Promatran je i mjeren učinak kalibra na divljačini, razlike među kalibrima, te poštivanje lovačke etike koja teži trenutnom usmrćivanju. Pažnja je usmjerena na razlike djelovanja različitih kalibara na divljačini, razlike na ulaznim i izlaznim ranama, strijelni kanal, trenutno usmrćivanje, ekonomsku iskoristivost divljačine i minimalni otpad mesa izražen u postocima. Obuhvaćena je i analiza bijega divljači od mjesta pogotka do mjesta pada i postojanje krvnog traga ovisno o zrnu koje se koristilo. Univerzalnog kalibra nema pa izbor i dalje ovisi o osobnoj odluci lovca ali i o nizu čimbenika lovačke, etičke i osobne prirode svakog pojedinca.
Sačuvana

Ako sve uradiš danas bićeš pod stresom ostavi nešto i za sutra...  Smiley лангзам абер зихер
Đomla
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 549



« Odgovor #1 poslato: Јул 07, 2009, 12:44:39 »

Dosta zanimljiv i dobro urađen rad.
Donio je krajnje logične zaključke, pa sam se malo razočarao: Veći kalibri 9,3x62 i 8x68S efikasnije obaraju krupne veprove i uzrokuju veće oštećenje mesa - čista logika, ovo se može pročitati u lovačkom priručniku.
Sačuvana

Tata i ja bi ovo radio !!
I tata bi sine !!!
krauc
Global Moderator
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 1686


NAJBOLJI NA FORUMU LORIST U 2009 GODINI


E-mail
« Odgovor #2 poslato: Јул 07, 2009, 05:22:01 »

Cestitam autoru sto je dosao do diplomskog,a  rad je malo remek djelo samo za sebe!!! sarcastic sorry

DOBAR POGLED!!!
Sačuvana
swift
Administrator
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 3593


swift


« Odgovor #3 poslato: Јул 07, 2009, 05:35:46 »

Lepo predstavljeno kao teza mada je,manje-vise sve vec poznato i vidjeno.
Uvek se sve zavsi u poznatom cetvorouglu:
-mesto pogodka
-brzina projektila
-konstrukcija zrna/izbor po nameni lova
-masa projektila

Iz pomenutog texta se moze videti... favorizovanje odredjenih kalibara.

Samo jedna napomena
30-06, sa zrnom od 11,7 grama je mnogo, mnogo,ucinkovitije nego 7x64 sa zrnom od 11.3 grama.
Ne znam sta je tu njemu slicno.8x57 sa zrnom od 14.2 grama rusi sve na 150 met kao gromom.
7.rem mag. je medecina za svinje u odnosu na 7x64 ili 30-06 ...generalno.


Izostavljeni su poneki ucinkoviti kalibri.
Iz prilozenog se vidi da je autor zagovornik evropske
skole lovstva i kalibara.Nije mi jasno kako je preskocio 8x57 "seljadina"

Generalno, nikad se necu sloziti da greske lovaca u lovu divljih svinja
treba da koriguju 'topovi' ili 'prage'.  
Sačuvana

odstrelis kad mozes a sa .270 kad pozelis
Sloga_1
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 623



E-mail
« Odgovor #4 poslato: Јул 07, 2009, 05:41:06 »

Lepo predstavljeno kao teza mada je,manje-vise sve vec poznato i vidjeno.
Uvek se sve zavsi u poznatom cetvorouglu:
-mesto pogodka
-brzina projektila
-konstrukcija zrna/izbor po nameni lova
-masa projektila

Iz pomenutog texta se moze videti... favorizovanje odredjenih kalibara.

Samo jedna napomena
30-06, sa zrnom od 11,7 grama je mnogo, mnogo,ucinkovitije nego 7x64 sa zrnom od 11.3 grama.
Ne znam sta je tu njemu slicno.8x57 sa zrnom od 14.2 grama rusi sve na 150 met kao gromom.
7.rem mag. je medecina za svinje u odnosu na 7x64 ili 30-06 ...generalno.


Izostavljeni su poneki ucinkoviti kalibri.
Iz prilozenog se vidi da je autor zagovornik evropske
skole lovstva i kalibara.Nije mi jasno kako je preskocio 8x57 "seljadina"

Generalno, nikad se necu sloziti da greske lovaca u lovu divljih svinja
treba da koriguju 'topovi' ili 'prage'.  
AMIN beach
Sačuvana
swift
Administrator
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 3593


swift


« Odgovor #5 poslato: Јул 07, 2009, 05:42:05 »

 hi
Sačuvana

odstrelis kad mozes a sa .270 kad pozelis
von Maksimilian
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 608


Sve teče sve se menja...


« Odgovor #6 poslato: Јул 08, 2009, 07:38:16 »

Tekst je dobar, sad što vi znate od koje drvo se pravu kašike, to je druga priča  biggrin
a ima i ovaj tekst na prvoj stranici ...

    
Utjecaj kalibra i energije zrna na oštećenje tkiva i gubitak mesne mase u odstri
« : Prosinac 30, 2008, 16:00:29 »
   Citirati ovo u OdgovoruCitat:
UTJECAJ KALIBRA I ENERGIJE ZRNA NA OŠTEĆENJE TKIVA I GUBITAK MESNE MASE U ODSTRIJELJENIH DIVLJIH SVINJA
Slavica1, A., S. Tomić1, D. Konjević1, Z. Janicki1, K. Severin1, E. Srebočan2, M. Grubešić3

SAŽETAK

Tijekom dvije lovne sezone (2006. - 2008.) istražen je utjecaj različitih kalibara pušaka s užli***ljenim cijevima na oštećenje tkiva i gubitak mesne mase u odstrijeljenih div­ljih svinja. Na terenima LNP "Črnovšćak" praćen je učinak četiri različita kalibra (30-06; 7x64; 8x68 S i 9.3x62) na jedinke oba spola, a odstrijeljene divlje svinje s obzirom na tjelesnu masu raspoređene su u pet težinskih kategori­ja (
Kategorija 1: težine <= 25 kg;
Kategorija 2: težine od 25 do 50 kg;
Kategorija 3: težine od 50 do 75 kg:
Kategorija 4: težine od 75 do 100 kg i
Kategorija 5: težine >= 100 kg).
Utvrđen je najveći gubitak mesne mase (od 9 do 11 %) i najviši koeficijent oštećenja tkiva (od 0,0885 do 0.0933) pri korištenju kalibra 9,3 x 62 i zrna nešto veće gramaže (18,5 g) kod svih težinskih kategorija odstrijeljenih divljih svinja. Najniži koeficijent oštećenja tkiva (od 0.0869 do 0,0913) i najmanji gubitak mesne mase (maksimalno do 5 %) utvrđen je pri korištenju kalibra 30-06 i zrna težine 11,7 g. S obzirom na udaljenost ciljanja najmanja ošteće­nja tkiva zabilježili smo za kalibre 30-06 i 7 x 64 pri odstrjelu divljih svinja manjih težinskih kategorija (do 75 kg) na srednjim udaljenostima (od 50 do 100 m). dok se koeficijent oštećenja tkiva smanjivao s povećanjem udaljenosti i porastom težinske kategorije divljih svinja, što je posebice bilo izraženo u odraslih veprova (snažni mužjaci tjelesne mase preko 150 kg). Uspoređujući učinkovitost kalibra s obzirom na odstrjelnu daljinu i obim oštećenja tkiva kao najučinkovitiji kalibar za odstrjel većih težinskih kategorija divljih svinja (preko 75 kg) izdvojili smo kalibar 8 x 68 S i zrno težine 12,1 g. Najveći istraživani kalibar (9.3 x 62) iskazao je najveću učinkovitost pri odstrjelu divljih svinja velike biomase (veprovi preko 150 kg), no iskazao je i najveći koeficijent oštećenja tkiva te najveći postotni udio gubitka mesne mase koji se proporcionalno povećavao kod divljih svinja manjih težinskih kategorija odstrijeljenih na manjim udaljenostima, posebice u slučajevima kada su pogođene veće kosti (nadlaktica, lopatica).

Ključne riječi: kalibar, energija zrna, divlja svinja, strijelna rana

UVOD

Divlja svinja (Sus scrofa L.) priznata je u Hrvatskoj kao jedna od najznačajnijih i lovno gospodarski najzanimljivijih vrsta krupne divljači (Pemper, 2004). Brojnost populacije tzv. "crne divljači" na teritoriju Republike Hrvatske u posljednjih dvadesetak godina je u porastu, a ekspanziju populacije divljih svinja prati i evidentno povećanje odstrijelnih kvota koje su se tijekom zadnjeg desetljeća udvostručile (Konjević i sur., 2008). S jedne strane, ova cijenjena i atraktivna divljač tražena je u svakom lovištu, dok s druge strane zadaje glavobolje zemljoposjednicima i lovozakupnicima zbog nemjerljivih ekonomskih šteta koje čini na poljoprivrednim kulturama i usjevima (Janicki i sur., 2007). Upravo zbog velikih šteta i hiperprodukcije divlja svinja lovi se tijekom cijele godine, dok se lovostajom štite samo krmače u periodu od 31.01. do 01.07. za vrijeme gravidnosti, te dok vode i othranjuju prasad (Anonimus, 2005). Meso divljih svinja - tzv. "divljačina" iznimno je cijenjeno i nutricionistički priznato (Marchiori i de Felicio, 2003) kao meso sa vrlo niskim sadržajem masnoća, male kalorijske vrijednosti (Konjević, 2005). Kako se u Hrvatskoj trenutačno nitko ne bavi intenzivnim uzgojem divljih svinja (Konjević i sur., 2008), glavnina mesa ove vrste divljači potječe iz odstrjela. Prilikom odstrjela lovačka etika i zakonska regulativa (Anonimus, 2006a i 2006b) nalažu da se divljač usmrti trenutačno (padom u vatri) pogotkom u vitalne organe (srce, pluća, veće krvne žile), dok se gledajući s ekonomskog stajališta iskoristivosti divljačine, trenutnim odstrjelom izbjegava odlazak divljači sa mjesta nastrjela i time posljedično skraćuje vrijeme do evisceraci-je te gubitak i prekomjerno uništavanje iskoristivih dijelova odstrijeljenih jedinki. U lovu na divlje svinje ciljna ploha je područje vratno-prsnog dijela kralježnice i prsne šupljine. Ova ploha je najveća u trenutku kada je divljač okrenuta bočno, što lovcu omogućuje da lakše izabere željenu ciljnu točku i uputi precizan hitac koji daje najučinkovitiji pogodak. Ciljna balistika proučava učinak projektila na životinjski organizam, dakle sve zakonitosti, pojave i procese do kojih dolazi tijekom pogotka i prodora zrna (kugle) ili sačme u divljač, te prolaskom kroz nju (Tomić, 2008). Temeljni zahtjev ciljne balistike i osnovni zadatak puščanog zrna je izazivanje trenutačnog ili brzog skončanja divljači koje nastaje kao rezultat oštećenja unutrašnjih organa, velikih krvnih žila, mišićnog tkiva i kostiju. S obzirom na činjenicu da se divlje svinje pri lovu dočekom na zemlji ili s čeke u pravilu (Anonimus, 2006a) love puškama s užli***ljenim cijevima (karabini) usporedili smo utjecaj najčešćih kalibara puščanih zrna karabina na različitim dobnim i težinskim kategorijama divljih svinja oba spola. Očito je da uz zadovoljenje osnovnih postulata ciljne balistike svaki lovac valja voditi računa i o stupnju oštećenja tkiva te gubitku mesne mase odstrijeljenih divljih svinja. Kako je pravilan odabir, ne samo kalibra, nego i primjerenog zrna itekako bitan čimbenik kvalitetnog odstrjela, tako je i cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj kalibra i energije zrna na učinkovitost pogotka te obim oštećenja tkiva u odstrijeljenih divljih svinja. Utjecaj pogotka na higijensku ispravnost mesa odstrijeljenih divljih svinja nije pobliže proučavan i svakako će biti predmet budućih istraživanja.

MATERIJAL I METODE

Proučavanje djelovanja zrna temelji se na pokusima i teorijskim pretpostavkama. Najvažniji rezultati su oni dobiveni pri samom odstrjelu divljači. Zrno ispaljeno iz puške risanice mora zadovoljiti u različitim vremenskim i terenskim okolnostima, a zahtjevi koje ciljna balistika postavlja pred kalibar i zrno pušaka s užli***ljenim cijevima su doista veliki. U lovnoj balistici projektil mora imati dovoljno energije da usmrti divljač. Zbog važnosti udarne energije, energija projektila iskazuje se u balističkim tablicama. Energija se izračunava po formuli: E = m-v2/2, a mjerna jedinica je džul (J). Kinetička energija ovisi, kako to pokazuje formula, ponajprije o masi i brzini zrna. Što je masa zrna veća, veća je i energija, a što je brzina zrna veća iznos energije se povećava s kvadratom brzine. Kod modernih lovačkih pušaka veća energija zrna postiže se većom početnom brzinom (Vo) zrna manje mase. Praćenjem balističkih krivulja vidljivo je da brzo zrno iskazuje manje podizanje iznad linije ciljanja na udaljenosti do 100 m, dok se sporo zrno diže puno više iznad linije ciljanja. Nabojima koji su "razantniji", a to su ona zrna čija je putanja kretanja položenija, možemo preciznije pogađati metu na većim udaljenostima. No s porastom udaljenosti na kojoj se puca u divljač povećava se broj slabih pogodaka, uz porast broja ranjene divljači. Stoga se drži kako je pucanje na divljač udaljenu više od 200 m nesportski, nepoželjno i neodgovorno. Sve divlje svinje odstrijeljene tijekom ovog istraživanja pogođene su na udaljenostima manjim od 150 metara (pucano je na udaljenostima od 15 do 145 m).

Divlje svinje odstrijeljene su iz pušaka sa užli***ljenim cijevima modela i kalibara kako slijedi:

Benelli Argo, cal. 30 - 06, zrno Sako super Hammerhead 11,7 g, optički ciljnik "Swarovski" 1,25-4 x 24
Browning cal. 30 - 06, zrno Norma Oryx 13 g, optički ciljnik "Kahles" 3-10x50
CZ - Crvena Zastava, cal. 7 x 64, zrno Norma Oryx 10,1 g, optički ciljnik "Tasco Titan" 1,5-6 x 42
Steyr Mannlicher Classic, cal. 8 x 68 S, zrno H-mantel 12,1 g i Blaser CDP 10,7g, optički ciljnik "Svvarovski" 2,5-12x52
Steyr Mannlicher Classic, cal. 8 x 68 S, zrno H-mantel 12,1 g i Blaser CDP 10,7 g, optički ciljnik "Leupold" 3,5-10 x50
Steyr Mannlicher Classic, cal. 9,3 x 62, zrno TUG 19,5 g i Norma Oryx 18,5 g, optički ciljnik "Kahles" 2,5-10 x 50

Pri mjerenju udaljenosti koristili smo se daljinomjerom "Leica" i mjernom vrpcom dužine 50 m. Kod vaganja odstrijeljene divljači upotrebljavali smo dva modela vaga: "Rebure" za vaganje do maksimalno 150 kg i "Handy Scale" za vaganje do maksimalno 25 kg. Fotografije su slikane "Nikon" i "Lumix" fotoaparatima. Nakon odstrjela divljači izmjerena je udaljenost do mete daljinomjerom. Mjerena je daljina bijega divljači (vrpcom ili daljinomjerom) te obilatost krvnog traga od mjesta nastrjela do mjesta pada. intenzitet krvnog traga ocijenjen je vrijednostima od 0 do 5 s obzirom na obilatost i kontinuiranost krvarenja. S vanjske strane trupa na koži, fotografirane su ulazne i izlazne rane, a nakon skidanja kože i krvni podljevi u potkožju. Također je utvrđena veličina ulazne i izlazne rane, njen anatomski položaj i smjer strijelnog kanala. Nakon otvaranja trupa, bilježila su se oštećenja tkiva i organa u tjelesnim šupljinama (Schurmann, 1984). Odstrijeljene divlje svinje razvrstane su po spolu i dobi, te su izvađeni unutarnji organi i skinuta je koža. Vagani su trupovi bez kože, glave i donjih (distalnih) dijelova nogu (Zochowska
1 sur. 2005), a pri određivanju težinskih kategorija koristili smo modificiranu metodu talijanskih istraživača (Gallo Orsi i sur., 1995) te smo divlje svinje razvrstali u pet kategorija:
Kategorija 1 - težine <= 25 kg;
Kategorija 2 - težine od 25 do 50 kg;
Kategorija 3 - težine od 50 do 75 kg;
Kategorija 4 - težine od 75 do 100 kg i
Kategorija 5 - težine
>= 100 kg.

REZULTATI I RASPRAVA

Za sve istraživane kalibre izračunali smo Koeficijent Oštećenja Tkiva - KOT (Tablica 1) s obzirom na težinu zrna, udaljenost pucanja te tjelesnu masu odstrijeljenih divljih svinja - mjerena je težina evisceriranog trupa bez kože (Mattioli i Pedone, 1995). Najmanji gubitak mesne mase u odstrijeljenih jedinki oba spola zabilježili smo pri korištenju kalibra 30 - 06, zrno Sako super Hammerhead 11,7 g (Grafikon 1). Djelovanjem ovog zrna na divljim svinjama svih dobnih i težinskih kategorija uočava se ulazna rana s vrlo tankim kontuzionim prstenom (Slika 1). Rubovi rane su pravilni, a oko rane je krvavi podljev s minimalnim oštećenjem tkiva. U rani se pronađeni sitni dijelovi polomljenih rebara (prijelom trećeg i četvrtog rebra), a ispod plećke obilniji krvni podljevi i oštećenje tkiva s mjehurićima zraka. Oko rane nalazi se nekoliko centimetara široko područje s ugrušanom krvi. U zavisnosti od udaljenosti odstrjela i težinske kategorije odstrijeljenih jedinki uočili smo da zrno kalibra 30 - 06 ne stvara izlaznu ranu kod divljih svinja veće tjelesne mase (Kategorija 4 i 5) prilikom odstrjela na udaljenostima većim od 50 m te time niti ne uzrokuje oštećenje mesnih partija na mjestu očekivanog izlaza zrna. Kod divljih svinja manje tjelesne mase ovaj kalibar uzrokuje veći Koeficijent Oštećenja Tkiva (KOT) pri odstrjelu na manjim daljinama (< 50 m), dok se s povećanjem tjelesne mase i udaljenosti odstrjela KOT recipročno smanjuje (Tablica 1).
Pri odstrjelu divljih svinja s kalibrom 7 x 64, koristili smo se zmom Norma Oryx koje je nešto manje gramaže (10,1 g), no zato veće početne brzine (Vo = 850 m/s) te stoga i nešto veće početne energije. Prilikom odstrjela na manjim daljinama (< 50 m) djelovanjem ovog zrna na divljim svinjama svih spolnih, dobnih i težinskih kategorija uočava se ulazna rana s izraženijim kontuzionim prstenom (Slika 2), te izlazna rana s koštanim defektom (Slika 3) - u promatranom slučaju radi se o prijelomu sedmog rebra.


Otvaranjem grudne šupljine divljih svinja pogođenih u predjelu plećke pronađene su veće količine zgrušane krvi (u prosjeku od 0,75 do 1,5 I). Djelovanjem zrna u pravilu su oštećena oba plućna krila, koja su poprimila tamno crvenu boju. Od mjesta pogotka bijeg divljači iznosio je oko 45 m, prvih četrdesetak metara bez krvnog traga, dok je zadnjih 5 m krvni trag postojao, ali nije bio obilan. Analizom rezultata ispitivanih kalibara utvrdili smo da zrno kalibra 7 x 64 uzrokuje jake krvne podljeve u divljih svinja manje biomase, dok je kod snažnijih divljih svinja veće biomase za "pad u vatri" presudan dobar i precizan pogodak u vitalne organe. Zrno kalibar 7 x 64, Norma Oryx 10,1 g, Vo 850 m/s, Eo 4650 J najučinkovitije je na daljinama do 100 metara, pri pucanju na divlje svinje čije tjelesna masa ne prelazi 75 kg (Kategorija 3). Divlje svinje veće biomase (Kategorija 4 i 5) često pri pogotku na daljinama većim od 100 m nemaju izlazne rane, odlaze sa mjesta nastrjela i najčešće ne pokazuju krvni trag. Postotni udio gubitka mesne mase (Grafikon 1) za kalibar 7 x 64 nije prelazio 7 %, no bio je za sve težinske kategorije divljih svinja veći nego kod kalibra 30 - 06 kod kojeg je zabilježen maksimum od 5 % gubitka mesne mase. Sličnu tendenciju porasta vrijednosti iskazao je i KOT koji se kod spomenutog kalibra u zavisnosti od težinske kategorije odstrijeljenih svinja i udaljenosti odstrjela kretao u rasponu od 0,0871 do 0,0921 (Tablica 1).
Zrno kalibra 8 x 68 S pokazalo se učinkovito kod svih dobnih kategorija divljih svinja. Ovo zrno nešto položenije putanje kretanja ima dovoljno udarne energije za odstrjel divljih svinja veće biomase na većim udaljenostima (jedinke težine preko 100 kg, na koje pucamo s udaljenosti većih od 100 m). Djelovanjem ovog zrna kod divljih svinja oba spola utvrdili smo postojanje ulazne i izlazne rane pri odstrjelu do 95 m daljine (Slika 4) bez obzira na dobnu i težinsku kategoriju. Prilikom odstrjela na većim daljinama (> 100 m) zabilježili smo da snažniji mužjaci (veprovi iz težinske Kategorije 5) nemaju izlazne rane. tako da je ocjena krvnog traga u pravilu 0. Koeficijent oštećenja tkiva (KOT) u odstrijeljenih divljih svinja kod kalibra 8 x 68 S kretao se od 0,0879 do 0.0925 (Tablica 1), u zavisnosti od težinske kategorije jedinke te udaljenosti odstrjela, dok je postotni udio gubitka mene mase bio nešto veći nego kod kalibra 30-06 i 7 x 64 i kretao se od 7 do 10 % (Grafikon 1).
Zrno kalibra 9,3 x 62 je učinkovito kod svih dobnih i težinskih kategorija divljih svinja, naročito u slučajevima kada se pravilnim izborom zrna prilagodimo uvjetima na terenu (npr. Norma Oryx 18,5 g i RWS TUG 19 g). Ovo dosta teško zrno predstavlja idealan izbor za lov divljih svinja prigonom u šumi i gustišima, jer odlično savladava prirodne prepreke i ne mijenja putanju. Ovaj kalibar na crnu divljač manje biomase ne djeluje pogubno, odnosno ne uzrokuje veća razaranja tkiva s opsežnim krvnim podIjevima, osim u slučajevima kada su pogođene veće kosti - nadlaktica, lopatica, kralježnica i tada uzrokuje izrazito jaka oštećenja kosti te okolnog tkiva (Slika 5). U većini slučajeva pogodak s ovim zrnom daje vidljivu izlaznu ranu s obilnijim krvarenjem te dobro uočljivim krvnim tragom. Zrna većih kalibara pokazala su dobar učinak i na divljim svinjama velike biomase (veprovi preko 100 kg težine) na daljinama do 150 m, jer ovakva zrna velike gramaže i tupih vrhova s kontroliranim razlijeganjem imaju veliku zaustavnu moć, pošto predaju veliku količinu energije tijelu divljači koristeći se fizikalnim svojstvom nestlačivo-sti tekućine. Koeficijent oštećenja tkiva (KOT) u odstrijeljenih divljih svinja pri korištenju kalibra 9,3 x 62 s zrnima veće gramaže kretao se od 0,0885 do 0.0933 (Tablica 1), u zavisnosti od težinske kategorije jedinke te udaljenosti odstrjela, dok je postotni udio gubitka mesne mase bio najveći od svih ispitivanih kalibara te je iznosio od 9 do 11 % (Grafikon 1).
S obzirom da križanjem divljih i domaćih svinja nastaju križanci s većim udjelom mišićne mase (Bogucka i sur., 2008) te većim brojem mišićnih stanica po jedinici površine (Rehfeldt i sur., 2008) za očekivati je da će u budućnosti zahtjevi za što učinkovitijim kalibrima i zrnima veće energije s istovremeno što manjim koeficijentima oštećenja tkiva postati uobičajeni u lovnoj praksi, a nastavak istraživanja utjecaja kalibra i zrna na gubitak mesne mase odstrijeljenih divljih svinja intenzivirati će se i nadopuniti s novim spoznajama o vrijednostima randmana, ohlađenih i obrađenih trupova te pojedinih mesnih kategorija divljih svinja.

ZAKLJUČAK

Analiza dobivenih rezultata pokazuje da je najučinkovitiji kalibar pri odstrjelu divljih svinja svih dobnih kategorija na uobičajenim udaljenostima (do 100 m) kalibar 8 x 68 koji uzrokuje nešto veća oštećenja tkiva (gubitak mesne mase do 10 %). no najčešće dovodi do tzv. "pada u vatri" i trenutačnog usmrćenja divljači. Manji kalibri (30 - 06 i 7 x 64) prikladni su za odstrjel manjih dobnih kategorija (do 75 kg) divljih svinja na manjim udaljenostima, jer iskazuju znatno niži koeficijent oštećenja tkiva (u prosjeku 0,0895) te uzrokuju manji gubitak mesne mase (najčešće od 3 do 5%). Pri odstrjelu jedinki velike biomase (snažni veprovi težine preko 150 kg) uputno je koristiti veći kalibar (9,3 x 62) i teže zrno (18,5 g) koje uzrokuje veće oštećenje tkiva, no zato sprječava gubitak divljači zbog napuštanja mjesta nastrjela i nedostatnog krvnog traga. Idealni kalibar i zrno za lov divljih svinja puškama s užli***ljenim cijevima, koji bi ujedinili veliku efikasnost s istovremenim minimalnim oštećenjem tkiva jednostavno ne postoje, stoga u lovnoj praksi moramo koristiti kombinaciju kalibara u zavisnosti od spolne, dobne i težinske kategorije divljači koju namjeravamo loviti te situacije na terenu, uzimajući u obzir klimatske prilike, bujnost vegetacije te brojnost populacije divljih svinja na određenom prostoru.

NAPOMENA

Za ovaj rad korišteni su rezultati istraživanja prikupljeni tijekom izrade diplomskog rada Siniše Tomića, dr. vet. med. Diplomski rad izrađen je na Zavodu za biologiju, patologiju i uzgoj divljači Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a veći dio terenskih istraživanja obavljen je u lovno-nastavnom poligonu "Črnovšćak".


1 Dr. sc. Alen Slavica, izvanredni profesor; Siniša Tomić, diplomant; Dean Konjević, dr. vet. med., znanstveni novak; dr. sc. Zdravko Janicki, redoviti profesor; Krešimir Severin, dr. vet. med., znanstveni novak, Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb; e-mail:slavica@vef.hr
2 Dr. sc. Emil Srebočan, redoviti profesor, Zavod za farmakologiju i toksikologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
3 Dr. sc. Emil Srebočan, redoviti profesor, Zavod za farmakologiju i toksikologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55,10 000 Zagreb

MESO    Vol. X (2008) studeni - prosinac br. 6
Sačuvana

Ako sve uradiš danas bićeš pod stresom ostavi nešto i za sutra...  Smiley лангзам абер зихер
swift
Administrator
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 3593


swift


« Odgovor #7 poslato: Јул 08, 2009, 11:23:25 »

Zanimljivo i dobro.Takodje i edukativno.
Naravno, kao opsta informacija. Vise za pocetnike.


Korisno je znati ove podatke. Kada se rade ispitivanja na uzorcima
dobiju se relavantni podatci koji daju potvrdu  empirijskim formulama.

Pokazalo se jos jednom da je tip oruzja i kalibra
razlicit za ceku sa otvorenim pogledom
i docek ili pogon sa mogucnoscu pucanja do 30 met, max.

Piscu ovog texta treba odati pocast za temu koju je uzeo za svoj rad.
Tu covek moze da se opece.


Sačuvana

odstrelis kad mozes a sa .270 kad pozelis
krauc
Global Moderator
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 1686


NAJBOLJI NA FORUMU LORIST U 2009 GODINI


E-mail
« Odgovor #8 poslato: Јул 08, 2009, 04:31:24 »

Diplomski rad je stivo nabacano s brda i s dola podatcima koje znaju i mala deca.Nista novog,nista dokazanog,nista objasnjenog na koji nacin se do nekog rezultata doslo.

Sta je ovo drugo istrazivanje!?

 Je li ovo neka sala ili je ovo neko stvarno objavio kao NAUCNOISTRZIVACKI RAD!?
Sto se vise puta cita sve se vise vidi povrsnost,smrsenost i izgubljenost autora u tematici i zelji da nesto objasni.Idem ponovno procitati mislim uzalud,a vama zelim

DOBAR POGLED!!!
Sačuvana
Ry
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 2075


Najbolji na Forumu Lorist u 2011 godini


« Odgovor #9 poslato: Јул 10, 2009, 03:10:23 »

Oh my God,,,
Ovako
tezina zrna u gramima puta 10 + - duzina cevi u odnosu na parametar od 60 cm podeljeno sa brzinom bocnog vetra i kolicinom slanine i belog luka u rancu ,iz dobevinog rezultara izvaditi kvadratni koren, kvadirati, popiti pivo. povo korenovati, pa pivo pa kvadrirati
Posle napuniti kadu mlakom vodom jer je topla vec izmisljena i masirati stopala dok se ovda ne ohladi na 4 stepena C..glede specificne tezine i gustoce materije

ako promasis nema veze

Sačuvana

Sound of the drums
Beatin' in my heart
The thunder of guns!
Tore me apart
pop
Junior
**
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 50


E-mail
« Odgovor #10 poslato: Јул 10, 2009, 08:48:13 »

e, a šta ako pogodiš...
Sačuvana
Ry
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 2075


Najbolji na Forumu Lorist u 2011 godini


« Odgovor #11 poslato: Јул 11, 2009, 03:26:56 »

Citat
e, a šta ako pogodiš...
prepunis, stavis cauru u dzep, zapalis cigaretu, otpijes gutljaj iz pljoske i polako krenes prema plenu
Sačuvana

Sound of the drums
Beatin' in my heart
The thunder of guns!
Tore me apart
Brno
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 1772



« Odgovor #12 poslato: Август 11, 2009, 11:53:45 »

A Tamara nam zabranila pljoske! Šta onda...
Sačuvana
Đomla
Lovac veteran
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 549



« Odgovor #13 poslato: Август 22, 2009, 01:32:40 »

Није ми јасно зашто у истраживању није кориштен 8x57, баш ме занима његов учинак, а ово је сигурно најраспрострањенији калибар на простору бивше Југославије?
Ипак је ово доказан калибар!
Sačuvana

Tata i ja bi ovo radio !!
I tata bi sine !!!
Stranice: [1]   Idi gore
Štampaj
Prebaci se na: